Ivan Plazibat transkribira Elektru

Tako su Oliver Frljić i Miran Kurspahić upravo u kazalištu u Savskoj realizirali neke od svojih najzapaženijih projekata, a njima se, malo-pomalo, pridružuje i Ivan Plazibat. Naime, nakon što je u &TD-u već bio postavio svoju adaptaciju Dostojevskijevog "Idiota", latio se još jednog klasičnog predloška.

Ovaj je put otišao još dalje u prošlost, s obzirom da je izbor pao na antičku Elektru. Premda su se tim likom, svaki na svoj način, pozabavili i Eshil i Sofoklo, Plazibat je odlučio kao polazište uzeti Euripidovu dramu. Kako ističe sâm režiser, ta se verzija bitno razlikuje od drugih: "Euripid u obradu mita uvodi izokrenuti žanrovsku perspektivu i ikonoklastičku sliku mita. Njegova je 'Elektra' prva koja se ne zbiva pred antičkom palačom, nego ispred seljačkog doma. Uz, to, ta je 'Elektra' prva koja ima klasičnu scenu 'agona' između Klitemnestre i Elektre, koja je u dramaturgiju komada postavljena pred samu Klitemnestrinu smrt."

Upravo taj "agon", odnosno sučeljavanje protagonistice Elektre i antagonistice Klitemnestre, donosi, prema Plazibatu, ključan obrat u Euripidovoj drami: "Euripid piše prekrasan Klitemnestrin labuđi pjev, u kojem ona, za koju nas cijeli komdad uvjerava da je zla žena, u potpunosti argumentima pobijedi Elektru. Ta mi perverzna, izokrenuta perspektiva zanimljivija od Eshilove ili Sofoklove, koje su se bavile pojmovima obiteljske ili društvene pravde."

Plazibat se, međutim, u svojoj "Elektri" ne koristi samo Euripidom. Naime, ideja njegove predstave nije donijeti deskripciju antičke priče. Umjesto toga, uvođenjem tekstova nekolicine autora 20. stoljeća, stvara se svojevrsna transkripcija mita: "Kroz 'Elektru', koju sam bazirao na odnosu majke i kćeri, odnosno djece i roditelja, upotrijebio sam perspektive tekstova Agote Kristof, Marguerite Duras i Hervéa Bazina. Narativ osvete izmještam u motive pitanjima roditeljstva i dječje nemoći u odnosu na dominantnu poziciju roditelja."

Na prvi pogled, pomalo iznenađuje da se, unutar takvog pristupa, Plazibat nije poslužio i antologijskom redramatizacijom "Elektre" iz pera Huga von Hoffmansthala. No, taj se tekst, kaže režiser, ne uklapa u njegovu temeljnu koncepciju: "Koristio sam tekstove koji se na Elektru ne naslanjaju u smislu narativa, nego u smislu motiva interpretacije odnosa."

U Plazibatovoj "Elektri" sudjeluje glumački ansambl složen po načelu međugeneracijske solidarnosti. U predstavi, naime, glume Lana Barić, Karla Brbić, Nikša Butijer, Nataša Dangubić, Ana Karić, Dean Krivačić i Damir Poljičak. S druge strane, ostatak je autorskog tima složen po generacijskom ključu: osim skladatelja Gorana Tudora i scenografa Vojina Hrastea, predstavu supotpisuju i kostimografkinja Petra Daničević te Igor Pauška, zadužen za video. Bez obzira na vrlo ambiciozan koncept, publika se ne mora bojati da će je Plazibat u &TD-u držati satima, jer predstava traje samo pedesetak minuta. Praizvedba "Elektre" Ivana Plazibata dogodit će se u Teatru &TD 3. veljače u 20 sati, a reprize su na rasporedu 4., 5. i 6. veljače.