Zahtjevi Ženske mreže u povodu Dana žena

"Ovdje smo da ukažemo na rastuću neravnopravnost žena, na slab položaj na tržištu rada, i na aktualne gafove hrvatske politike koji se tiču žena" - zborila je pred Kamenitim vratima Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže, čije su se predstavnice okupile u "gusjenicama", po uzoru na žene iz Južne Amerike. Prije nego su se razmilile prema Jelačić placu, pročitale su zahtjeve vladajućima u kojima prije svega traže promjenu radnog zakonodavstva.

Seksualni odgoj u škole - vjeronauk u crkve

"Glavni je problem rad na određeno vrijeme, a budući da neke žene tako rade i po desetak godina, tražimo da se rad na određeno zakonski ograniči na godinu dana. Za isti rad ne dobivaju se iste plaće - prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, udio ženskih plaća u muškima je 89%.

U teškom su položaju i žene na selu. O njima ne postoji nijedan statistički podatak, uopće se ne zna koliko je žena tamo, koliko njih nema zdravstveno osiguranje", kaže Bojana Genov.

Osim većih radnih prava, Ženska mreža, između ostalog, traži da pravo na umjetnu oplodnju bude osigurano svim ženama, da se strože kažnjava nasilje nad njima, da se seksualni odgoj uvede u škole, a vjeronauk vrati u crkve, te da žene imaju pravo na siguran, besplatan i dostupan pobačaj.

Djela - ne riječi

"S obzirom da Vladu prvi puta u Hrvatskoj vodi žena, ona je pokazala osjetljivost kakva dosad nije viđena na čelu Banskih dvora, no očekujemo da ne ostane sve samo na riječima. Stoga od premijerke tražimo da sve odluke Vlade budu rodno osviještene, da proračun bude rodno osviješten, te da ravnopravnost spolova ne bude nešto što se spominje samo deklarativno i na određene datume", kaže Genov. Iz same Vlade im se nitko nije obratio, a od saborskih zastupnika posjetio ih je i podržao jedino SDP-ov Šime Lučin, dok je predsjednik stranke Zoran Milanović nešto kasnije poručio da će njegova stranka nastaviti provoditi najviše međunarodne standarde u rodnoj politici.