Nizozemska deblokirala poglavlje o pravosuđu

Donošenjem Akcijskog plana za borbu protiv korupcije, reformu pravosuđa i prava nacionalnih manjina u prosincu 2008. Hrvatska je ispunila kriterije za otvaranje pregovaračkog poglavlja Pravosuđe. Međutim, zbog sitnice zvane "topnički dnevnici" i upornosti glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza, to se poglavlje sve do danas nije pomaklo s mjesta.

Iako hrvatska vlada još uvijek nije pokazala topničke dnevnike, barem se usuglasila oko toga ima li ih ili nema, što je jučer konačno smekšalo nizozemsku vladu. Službeno - poglavlje još uvijek nije deblokirano, ali su se stvari pomakle s mjesta. Hrvatska vlada je, naime, pozvana da preda svoja pregovaračka stajališta, što je uvjet da bi se poglavlje Pravosuđe uopće moglo otvoriti.

Hrvatska vlada će za tjedan dana, u petak, usvojiti pregovaračko stajalište, koje ćemo predati istog dana kad iz Bruxellesa dobijemo poziv, kaže ministar pravosuđa Ivan Šimonović.

Ipak, Nizozemska je odlučila da među mjerilima za zatvaranje poglavlja Pravosuđe postavi snažan naglasak na potrebu pune suradnje s Haškim sudom, čime bi ostao pritisak na Hrvatskoj.

Iako su hrvatske pregovaračke pozicije u tom poglavlju odavno spremne, nije realno očekivati otvaranje poglavlja Pravosuđe već idućeg tjedna na međuvladinoj pretpristupnoj konferenciji, kad će Hrvatska sigurno otvoriti dva poglavlja - Ribarstvo i Okoliš.

Poglavlje 23. najvjerojatnije ćemo otvoriti tek u travnju, s čime se slaže i ministar pravosuđa Ivan Šimonović. "Jedan korak smo bliže završetku pregovora, ali otopljavanje odnosa s Nizozemcima još uvijek ne znači otvaranje poglavlja. Mislim da je važnu ulogu odigrala ocjena međunarodne zajednice da je Vlada beskompromisna u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i da se time htjelo dati dodatni poticaj Vladi u reformama pravosuđa i borbi protiv korupcije", kaže Šimonović.

Na pitanje kako to da topnički dnevnici više nisu bili ključni za nizozemski stav o poglavlju Pravosuđe, Hannes Swoboda, izvjestitelj Europarlamenta za Hrvatsku odgovara: "Gospodin Brammertz je također rekao da parlament nije znao da ti dokumenti postoje. Ne možete nekoga prisiliti na nešto bez da znate da li to stvarno postoji. Pritisak je bio jak da se ili pomogne Hrvatskoj da pronađe te dokumente ili da kažu - u redu, to nije naš posao. Ako ne znaju postoje li takvi dokumenti, onda to ne može biti glavno pitanje u pregovorima."

Uz Brammertzovo zadovoljstvo hrvatskim naporima u potrazi za topničkim dnevnicima, za Nizozemce je dodatan razlog bio što su Velika Britanija, Belgija i Finska prije nekoliko tjedana povukle blokadu poglavlja 23. - Pravosuđe i temeljna prava.

Nakon ovog nizozemskog poteza, postoji šansa da Hrvatska okonča pregovore do kraja ove godine, ali će to biti vrlo teško, smatra Swoboda. "Ne smijemo stvarati iluzije. Moguće je, ali vrlo teško. Vrlo je važno da se sva energija usmjeri u pregovore i posebno u reformske procese u zemlji. Premijerka radi što je u njezinoj moći i mora jamčiti da tome nije posvećena samo ona, nego i cijeli njezin tim. Osim toga, najveći problem je potpora građana za ulazak u Uniju, jer će biti katastrofa ako pregovori budu zaključeni, parlament ratificira ulazak, a onda građani kažu ne. Stoga smatram da je to stvarno veliko pitanje. Još je prerano da se krene s promotivnom kampanjom, ali mislim da će vrlo skoro Vlada morati uključiti civilno društvo i ostale u promociju ulaska u Europsku uniju. Ne kao ulazak u raj, nego kao normalan proces i plodonosan korak za Hrvatsku." 

Hrvatska je dosada otvorila pregovore u 28 poglavlja, a zatvorila ih je 12. Osim poglavlja Pravosuđe, Hrvatska mora otvoriti pregovore u još pet poglavlja, koja su dosad bila blokirana.