Miroslav Radman: Vlada zanemaruje MedILS

Radman je sa svojim timom otkrio, kako se popularno kaže, "eliksir mladosti" i zbog tog značajnog otkrića dospio je na naslovnicu francuskog časopisa "Le Point". "Svakog dana živimo šest sati duže, u zadnjih 150 godina ljudski vijek se podvostručio", kaže Radman. Razlog novoj "dugovječnosti" leži u činjenici da smo promijenili higijenske i prehrambene navike, koristimo lijekove... Pomak prema dugovječnosti je i otkriće kako se bakterija Deinococcus radiodurans samoobnavlja i to u vrlo teškim uvjetima.

"Kompletna moderna biologija bavi se izučavanjem mutacija, istraživanjem funkcija gena i negativnih posljedica mutacija po organizmu. No, mene zanima što je potrebno da se poboljšaju performanse jednog normalnog organizma, što uzrokuje veću sposobnost života, izdržljivost i dugovječnost. Postoji, primjerice, vrsta meduza koja živi u Jadranskom moru koja je doslovce besmrtna. U svom radu bavim se istraživanjem sinteze malih molekula koje štite proteine od propadanja i nadam se da ću doći do odgovora."

Ovi organizmi žive u uvjetima u kojima drugi ne mogu, stoga se postavlja pitanje zašto oni to mogu, a drugi ne. To potiče znatiželju znanstvenika, a iz toga proizlaze otkrića.

"Da Tesla nije sanjao, ne bi puno uradio", kaže Radman.

Geni i tumori 

Neozbiljno je obećavati da ćemo izliječiti rak - poznato je što uzrokuje rak - mutacije, odnosno oštećenja DNA povećavaju rizik od oboljenja. Znanost je složna da je predispozicija za oboljenje od rak zapisana u našim genima, a mi smo mozaik gena svojih roditelja. Kad se dijete rodi bolesno traži se gen i tada se to zove sindrom ili bolest, no svi mi imamo tzv. tihe mutacije, odnosno raznovrsnost koja nije izražena. Ona dođe na "naplatu" kad malo ostarimo: "Riječ je o projektu biologije ljudske sudbine."

Radman je javno izrekao kako nije protiv GMO-a i ujedno je upozorio da smo i mi, ljudski rod, proizvod genetske modifikacije - tako smo, naime, evoluirali. Ne treba zaboraviti ni da farmaceutska industrija počiva na genetskim modifikacijama - što su drugo kemijski lijekovi? Možda će jednom svijet biti toliko zagađen da neće biti druge nego saditi genetski modificirane biljke. Prije pet godina je "napravljen" miš koji je modificiran vlastitim genom, što je za miša značilo da neće oboljeti od raka. Riječ je o genu P53, koji sprečava rast tumora, što je i potomstvo miša učinilo rezistentnim na rak. "Kako je James Watson (dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1962. za otkriće strukture DNA - op.ur.) jednom rekao: ne vidim što je loše u tome da majke žele imati zdravu djecu, koja će živjeti bolje." Poznato je da se ljudi plaše nepoznatog i nečeg što im je apstraktno, pa u taj rang spadaju i genetske manipulacije. "Postoje lobiji koji žive od straha ljudi, odnosno od toga su napravili sasvim dobar biznis", kaže Radman. 

Popularizacija znanosti

Dio znanstvene zajednice potiho, nikad javno, zamjera Radmanu činjenicu da se pojavljuje u javnosti i popularizira svoje otkriće. Radman na to odgovara da skroman istraživač, kao skroman umjetnik ili sportaš, troši tuđi novac! Znanstvenik mora raditi na snovima i pripremati javnost na iznenađenja, poručuje Radman. Cenzura je najbolji način da se napredak zaustavi.

"Popularizacija znanosti je nužna u financijskom i društvenom smislu. Postoji na tisuće projekata i ukoliko znanstvenik želi doći do nužnih sredstava za realizaciju, potrebno je da na neki način zainteresira investitore."

MEDILS je mogao biti vitrina prema Europi, što nije, a neće ni biti, jer Radman priznaje da nije član ekskluzivnog kluba koji to omogućava. Inače, po njemu, pripadnici tog kluba su članovi Vlade. MEDILS je stavljen na noge, na početku su dana sredstva, ali to je to. Gotovo se 80 posto donatora povuklo nakon Sanaderovog odlaska, a još je gore, upozorava Radman, da za Ministarstvo znanosti ovaj Institut ne postoji. Sada MEDILs kreće ispočetka...