Policija treba raditi brže i posvetiti više energije predistražnim postupcima, istaknula je to Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću u "25 minuta" Radija 101.
"Nismo niti na pola puta, jer je Državnom odvjetništvu
prijavljeno 703 ratnih zločina, od toga oko 400 još uvijek u
predistražnoj fazi, odnosno policija i DORH još nisu niti pokrenuli
postupak. Za obitelji stradalih, kao i za preživjele, to je teška
situacija. S jedne strane imamo teret devedesetih, a s druge još
dosta postupaka koji čekaju - i tu je ključni posao još uvijek u
rukama policije."
Kako bi ubrzale suđenja, nevladine udruge predlažu zakonodavnu
inicijativu kojom bi se ustrojila četiri specijalizirana suda u
Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, kako bi postupci za ratne
zločine bili vođeni učinkovitije.
Niz moralno upitnih slučajeva
Vesna Teršelič upozorila je i na problem s ovrhama kojima se
naplaćuju troškovi parnica od onih koji su u ratu ostali bez
članova obitelji. Možda najpoznatiji takav slučaj je onaj Marice
Šeatović, čijeg su muža ubili hrvatski vojnici. Odštetu za ubojstvo
supruga nije dobila, ali joj je zato račun za sudske troškove
uredno isporučen. Godinu i pol dana su joj od 1.600 kuna penzije
mjesečno uzimali 500 kuna. "Takvih moralno upitnih slučajeva
analizirali smo pedeset, a sad ih imamo i više. Prva stvar bi
svakako bila da se u cijelosti riješi pitanje plaćanja parničnih
troškova. Za obitelji poput obitelji Marice Šeatović, Vjere Solar
ili Petra Mileusnića situacija je još uvijek neizvjesna. Tužeći RH
tražili su neku satisfakciju, no dobili su samo troškove i okrutan
stav države prema njihovoj patnji", rekla je Teršelič.
U slučaju Šeatović, na Dan žena, 8. ožujka, napokon je u Sisku
počeo postupak ubojicama, jer je DORH taj zločin prekvalificiralo u
ratni zločin nad civilnim stanovništvom, a Teršelič se nada da će i
taj proces omogućiti da se zatvori ta neslavna stranica naše
povijesti. "Preživjeli i obitelji žrtava su tu među nama i njihovi
su životi trajno obilježeni tim zločinima. Zbog toga postoji obveza
pravosuđa da procesuira postupke, policije da ubrza predistražne
postupke, a javnosti da to ne zaboravi, jer taj pritisak puno znači
i vidimo da daje rezultate, dakle da stvari idu nabolje."
Neposredni počinitelji nisu procesuirani
Govoreći o slučaju Branimira Glavaša, Teršelič je napomenula da
joj je žao što su ratni zločinci preskočeni u sporazumu o izručenju
s BIH. "Mi smo svakako htjeli da se u sporazum uvrste kaznena djela
ratnih zločina. Nadam se da će stvari sazrijevati i da će za koju
godinu vlade u regiji razmotriti uključivanje ratnih zločina u neki
budući dopunjeni sporazum."
Vrhovni sud u četvrtak je objavio odluku kojom je Mirku Norcu
smanjena kazna, a Ademiju potvrđena oslobađajuća presuda. Govoreći
o tom slučaju, Teršelič se složila da je upravo nevjerojatno da
nije procesuiran nijedan od neposrednih počinitelja zločina u
Medačkom džepu, iako je na suđenju bilo svjedoka koji su čak imenom
i prezimenom prozvali trojicu hrvatskih vojnika - Tonija
Stilinovića, Velibora Šalaju i Ivicu Rožića, zvanog Bijeli vuk.
"Apsolutno očekujem od Državnog odvjetništva da podigne optužnicu
protiv direktno odgovornih za zločine u Medačkom džepu. Očekujem i
dodatnu optužnicu po zapovjednoj odgovornosti." Teršelić je pritom
mislila na Davora Domazeta Lošu, kojeg je nekoliko svjedoka na
suđenju Ademiju i Norcu direktno prozvalo kao glavnog zapovjednika
operacije u Medačkom džepu.
Nema direktne podrške REKOM-u
Govoreći o inicijativi REKOM, koja zagovara osnivanje
međudržavne (regionalne) i nezavisne komisije s mandatom
utvrđivanja i javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima i
drugim teškim povredama ljudskih prava u nekadašnjoj Jugoslaviji,
uključujući i sudbinu nestalih, Teršelič je istaknula da zasada
nema direktne podrške samoj inicijativi od strane političara u
regiji. "Nismo tu podršku dosad ni tražili", kaže Teršelič,
najavljujući da se malo veća javna kampanja priprema u svibnju.
"Prema političarima ćemo intenzivnije krenuti u drugoj polovici ove
i prvoj polovici iduće godine, kad ćemo prikupljati potpise potpore
za tu inicijativu. Nadamo se sakupiti milijun potpisa u svim
postjugoslavenskim zemljama. Tim potpisima mislimo potkrijepiti taj
prijedlog kad ga budemo predavali vladama." (Foto:
Pixsell)