Vesna Teršelič: Preživjeli i obitelji žrtava su među nama

Policija treba raditi brže i posvetiti više energije predistražnim postupcima, istaknula je to Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću u "25 minuta" Radija 101.
Vesna Teršelič: Preživjeli i obitelji žrtava su među nama

"Nismo niti na pola puta, jer je Državnom odvjetništvu prijavljeno 703 ratnih zločina, od toga oko 400 još uvijek u predistražnoj fazi, odnosno policija i DORH još nisu niti pokrenuli postupak. Za obitelji stradalih, kao i za preživjele, to je teška situacija. S jedne strane imamo teret devedesetih, a s druge još dosta postupaka koji čekaju - i tu je ključni posao još uvijek u rukama policije."

Kako bi ubrzale suđenja, nevladine udruge predlažu zakonodavnu inicijativu kojom bi se ustrojila četiri specijalizirana suda u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, kako bi postupci za ratne zločine bili vođeni učinkovitije.

Niz moralno upitnih slučajeva

Vesna Teršelič upozorila je i na problem s ovrhama kojima se naplaćuju troškovi parnica od onih koji su u ratu ostali bez članova obitelji. Možda najpoznatiji takav slučaj je onaj Marice Šeatović, čijeg su muža ubili hrvatski vojnici. Odštetu za ubojstvo supruga nije dobila, ali joj je zato račun za sudske troškove uredno isporučen. Godinu i pol dana su joj od 1.600 kuna penzije mjesečno uzimali 500 kuna. "Takvih moralno upitnih slučajeva analizirali smo pedeset, a sad ih imamo i više. Prva stvar bi svakako bila da se u cijelosti riješi pitanje plaćanja parničnih troškova. Za obitelji poput obitelji Marice Šeatović, Vjere Solar ili Petra Mileusnića situacija je još uvijek neizvjesna. Tužeći RH tražili su neku satisfakciju, no dobili su samo troškove i okrutan stav države prema njihovoj patnji", rekla je Teršelič.

U slučaju Šeatović, na Dan žena, 8. ožujka, napokon je u Sisku počeo postupak ubojicama, jer je DORH taj zločin prekvalificiralo u ratni zločin nad civilnim stanovništvom, a Teršelič se nada da će i taj proces omogućiti da se zatvori ta neslavna stranica naše povijesti. "Preživjeli i obitelji žrtava su tu među nama i njihovi su životi trajno obilježeni tim zločinima. Zbog toga postoji obveza pravosuđa da procesuira postupke, policije da ubrza predistražne postupke, a javnosti da to ne zaboravi, jer taj pritisak puno znači i vidimo da daje rezultate, dakle da stvari idu nabolje."

Neposredni počinitelji nisu procesuirani

Govoreći o slučaju Branimira Glavaša, Teršelič je napomenula da joj je žao što su ratni zločinci preskočeni u sporazumu o izručenju s BIH. "Mi smo svakako htjeli da se u sporazum uvrste kaznena djela ratnih zločina. Nadam se da će stvari sazrijevati i da će za koju godinu vlade u regiji razmotriti uključivanje ratnih zločina u neki budući dopunjeni sporazum."

Vrhovni sud u četvrtak je objavio odluku kojom je Mirku Norcu smanjena kazna, a Ademiju potvrđena oslobađajuća presuda. Govoreći o tom slučaju, Teršelič se složila da je upravo nevjerojatno da nije procesuiran nijedan od neposrednih počinitelja zločina u Medačkom džepu, iako je na suđenju bilo svjedoka koji su čak imenom i prezimenom prozvali trojicu hrvatskih vojnika - Tonija Stilinovića, Velibora Šalaju i Ivicu Rožića, zvanog Bijeli vuk. "Apsolutno očekujem od Državnog odvjetništva da podigne optužnicu protiv direktno odgovornih za zločine u Medačkom džepu. Očekujem i dodatnu optužnicu po zapovjednoj odgovornosti." Teršelić je pritom mislila na Davora Domazeta Lošu, kojeg je nekoliko svjedoka na suđenju Ademiju i Norcu direktno prozvalo kao glavnog zapovjednika operacije u Medačkom džepu.

Nema direktne podrške REKOM-u

Govoreći o inicijativi REKOM, koja zagovara osnivanje međudržavne (regionalne) i nezavisne komisije s mandatom utvrđivanja i javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u nekadašnjoj Jugoslaviji, uključujući i sudbinu nestalih, Teršelič je istaknula da zasada nema direktne podrške samoj inicijativi od strane političara u regiji. "Nismo tu podršku dosad ni tražili", kaže Teršelič, najavljujući da se malo veća javna kampanja priprema u svibnju. "Prema političarima ćemo intenzivnije krenuti u drugoj polovici ove i prvoj polovici iduće godine, kad ćemo prikupljati potpise potpore za tu inicijativu. Nadamo se sakupiti milijun potpisa u svim postjugoslavenskim zemljama. Tim potpisima mislimo potkrijepiti taj prijedlog kad ga budemo predavali vladama." (Foto: Pixsell)

  • PIŠE Zoran Kekić
  • EMISIJA 25 minuta
  • OBJAVLJENO 12.03.2010. 02:08